MR.BIG Sport

Koju širinu gume odabrati za bicikl?

Gotovo jedinstveni standard širine za gume cestovnih bicikala do sada je bio 23mm. Potvrda tome je dobra praksa provjerena među svim korisnicima, od rekreativaca do natjecatelja. Međutim, kada se u ispitivanje uplela znanost, saznanja su se izmjenila. Je li moguće da smo tako dugo bili u zabludi da su uže gume i brže?!

Što zbog inercije i preuzimanja stvari po logici – dobio sam takve gume na biciklu – a što prema uvidu u dimenzije guma koje voze natjecatelji, vlasnici cestovnih bicikala uzimaju zdravo-za-gotovo činjenicu da su gume širine 23 mm pravi izbor za njih i njihov bicikl. Novija istraživanja voznih svajstava tih guma pokazuju zabludu u tvrdnji da su uže gume one koje znače lakše pedaliranje i veću brzinu. Teško se toj logici oduprijeti, jer ima prividno jako puno potvrda u primjerima koji su – fizikalno gledano– sasvim pogrešni: mala i tvrda i površina proizvodi mali otpor kotrljanju, pa tako jednom pokrenuti vagon možete gurati rukama po tračnicama, ili na klizaljkama na ledu proći dužinu klizališta bez dodatnih zamaha nogama itd.

Primjeri su točni, ali nisu usporedivi sa biciklom, jer gume na biciklima nisu kompaktne i podložne su deformacijama kojima čelični kotači ili noževi klizaljki nisu. Ono što je otpor kotrljanju kotača bicikla ima za ovu tezu dvije interesantne komponente: dodirnu površinu sa podlogom koja direktno ne utječe na trenje i unutarnja neprezanja u kombinaciji guma-zračnica. Veća dodirna površina ne znači i veće trenje, a u primjeru povećanja presjeka vanjske gume znači manje unutarnje deformacije koje znatno utječu na oblik gume.

Naime, gume većeg promjera se deformiraju manje pa su i nepovoljne sile koje utječu na kotrljanje, zapravo povećavaju otpor kotrljanju – manje. Ukratko, kada biste uspjeli voziti bicikl a da pri tome gume imaju presjek kao na biciklu bez opterećenja, uže gume bi bile povoljniji izbor.

Iz ovoga očito proizlazi da je za izbor guma veoma važna masa koja ih deformira: jednostavno, ako imate npr. 60 kg i gume 23 mm široke, deformacija će biti mala i otpor kotrljanju mali. Ali, dodate li masu, te iste gume deformirati će se svakim pokretom do mjere kada to postaje bitno za utrošak energije, pa je izbor guma širine 25 mm onaj koji te deformacije neće pokazati.

Zagovaratelji uskih guma reći će da se tome može doskočiti tako da podignete pritisak u gumama do granice na kojoj se deformacija neće pojaviti i tako podržavaju princip kompaktnih kotača (vagon). Međutim, znamo da gume imaju građu koja je osjetljiva na pritisak i ne podnosi ga u beskraj. K tome, ljudi na biciklima ne žele „čelične“ kotače koji svaki kamenčić sa ceste pretvaraju u vibraciju jer je to neugodno i nezdravo. Dakle, ako imate npr. 80 ili više kilograma, odluka da vozite gume širine 25 ili 28 mm biti će pametna: dobiti ćete povoljniji omjer efikasnosti pedaliranja uz veću udobnost i sigurnost.

Kad se spominje sigurnost, ona također ima bar tri komponente: veća dodirna površina pri nagibima u zavojima, bolja kontrola pri kočenju i manja osjetljivost na bušenje zbog debljih gaznih slojeva.

U primjeru zamjene guma za šire, treba vidjeti može li se to obaviti uz sve dobrobiti koje bi šire gume donijele, jer, stariji bicikli su ponekad dizajnirani tako da dublje, znači i višeg presjeka ne mogu biti upotrijebljene.

Ograničavajući faktor u najvećem broju primjera su širina i visina vilica, jer šire gume traže prostor koji ponekad nije moguće dobiti. Drugo ograničenje bilo bi u širini obruča.

Naime, uski obruči će poništiti efekte širih guma, dapače, pogoršati će vozne osobine. Test je jednostavan: ako je presjek vaše kombinacije obruč-guma najširi na obruču, šira guma će imati smisla. Ako je guma šira od obruča, a vi pokušavate na njega montirati još širu, logika širih guma nije održiva: takva kombinacija pokazati će u zavojima i pri kočenju deformacije koje će utjecati na sigurnost, a teorija aerodinamike kaže da su tada vrtloženja zraka u gibanju nepovoljna (što je u praksi važno isključivo natjecateljima pri vrlo visokm brzinama).

Sljedeći problem je tradicionalno pitanje težine naglašeno baš kod vozača lakih cestovnih modela. Da, težina širih guma u pravilu je veća, i to ona na kriznom mjestu, na obodu kotača – zapravo mjestu koje se prepoznaje čim krenete na takvom biciklu. Tu dolazi do izražaja lista prioriteta svakog vozača ponaosob: puno je primjera (gotovo svi najbolji vozači) koji nikada ne biraju najlakše gume, nego one u koje imaju najviše povjerenja u danom trenutku. U pravilu se radi o razlikama u težini koje nisu osobito upečatljive i vjerojatno imaju veći psihički učinak na vozača nego na tromost bicikla pri ubrzavanju i usporavanju.

Na vagi su odgovori na pitanja: lakši ili sigurniji, jer gubitak na defektu nećete moći nadoknaditi brzinom koju ćete dobiti lakšim gumama; bolja trakcija ili manja težina itd. Dakle, imate li pred sobom dugački uspon na kojem ćete dobiti ili izgubiti plasman, uz jako dobre gume 23 mm vjerojatno ćete imati dobrobiti, ali imate li pred sobom stotinjak ili više poslovično neravnih kilometara, gume sa 25 mm širine i pravilnim pritiskom će donijeti bolji rezultat.

Kako je u pravilu važno da guma traje što duže, činjenica da šire gume treba voziti pri manjim pritiscima znači da će guma i dulje trajati, a uz spomenutu udobnost i bolje držanje na cesti to je još jedna od činjenica u prilog njima.